Srebrenka Poljak, sampler
Od utemeljenja 2001. godine, Cantus Ansambl kontinuirano je prisutan u programima Muzičkog biennala Zagreb pa će tako i četvrti koncert iz ovosezonskog ciklusa biti sastavnim dijelom 32. izdanja festivala. Pod vodstvom Berislava Šipuša, uz Srebrenku Poljak za klavirom, Viktora Čižića na sampleru i elektroniku Višeslava Laboša, festivalski koncert 17. travnja u Pogonu Jedinstvo donosi atraktivnu simbiozu elektroakustičke glazbe hrvatskih skladatelja Milka Kelemena, Ive Maleca i Branimira Sakača, praizvedbu nove skladbe Olje Jelaske te djela istaknutih skladatelja suvremene glazbe, Clemensa Gadenstättera i Olge Neuwirth.
Elektronička ostvarenja Milka Kelemena, Ive Maleca i Branimira Sakača, oblikovatelj zvuka i novinar Višeslav Laboš uvrstio je na nosač zvuka Antologija elektroakustičke glazbe u Hrvatskoj – U potrazi za novim zvukom: 1956.-1984. Kao urednik toga izdanja, nakon dugogodišnjeg istraživanja, imao je namjeru predstaviti prve primjere domaćih skladatelja na području elektroakustičke glazbe.
Musik für Judith, za orkestralne, elektronički obrađene orkestralne zvukove i elektroničke zvukove Milka Kelemena, nastala je u Elektroničkom studiju Siemens, 1966. godine, nakon čega je i praizvedena u Münchenu. Dva kratka stavka iz filma Judith redatelja Wilma ten Haafa, Kelemen je namijenio samostalnom slušanju, utemeljivši ih na kontrastu zvučnih blokova i tišine.
Začeci Dahova, za magnetofonsku vrpcu Ive Maleca sežu u 1961. godine, kada je skladatelj ostvario uspješnu suradnju s redateljem Piotrom Kamlerom u kratkom filmu Structures. Načinivši suptilne izmjene u filmskoj glazbi, Malec je stvorio zasebno djelo, istaknuvši u komentaru svoje prve autorske ploče iz 1969.: „Osnovna namjera ove muzike je da promijeni bijeli šum (više u poetskom značenju nego akustičkom).“
Sintetska glazba Svemirski pejzaž Branimira Sakača, ostvarena na Radioteleviziji Zagreb, 1961. godine, najstariji je sačuvani primjer elektroakustičke glazbe zabilježene u Hrvatskoj i neobjavljene do izlaska Antologije. Pritom je do danas nepoznanica koje je elektroničke zvukove, uz orkestralne i konkretne, Sakač koristio u djelu.
Möbius Strip, za drvene puhače i udaraljke, nova je skladba Olje Jelaske, nastala na narudžbu 32. Muzičkog biennala Zagreb. Zasnovana na obrisima trodijelnosti, skladba nosi naziv koji, prema riječima skladateljice, „predstavlja površinu koja nastaje od pravokutne trake koja, radi rotacije od 180 stupnjeva, ima samo jednu stranu i jednu graničnu komponentu.“ Uz to ističe kako „osnovna ideja polazi od stalnog izmjenjivanja principa Kreacije i Dekreacije te njihove međusobne i neodvojive povezanosti.“
Suvremeni austrijski skladatelj Clemens Gadenstätter u svojim djelima istražuje sintezu percepcije, osjeta i osjećaja kao poveznicu slušanja, razumijevanja i same kompozicije. Svoj ciklus Iconosonics (I/II/III), iz čijeg prvog dijela potječe skladba Figure, nastala 2009., izgradio je na glazbenim figurama i gestama, kao „slikama s nepromjenjivim značenjem“. Temelj za to čine teorija figura i glazbena retorika iz razdoblja baroka, kao i akustične slike programne glazbe 19. i 20. stoljeća, a potom i kodificirani slikovni zvukovi novije filmske i uporabne glazbe. Peterostavačno ostvarenje utjelovljuje zvučne figure pripisane prirodi, zvučne figure koje se odnose na tijelo, one koje se odnose na psihu, zvučne slike govora te one koje nas opisuju kao društvena bića.
Jedna od vodećih skladateljica današnjice, predvodnica audiovizualne kompozicije 1990-ih, Olga Neuwirth, svoju skladbu locus…doublure…solus, za klavir, sampler i komorni ansambl, napisala je 2001. godine. Kroz sedam stavaka, skladateljica na intrigantan način istražuje raspon zvukova te odnose između dionice klavira i ostalih instrumenata u ansamblu. „Ovo djelo pokazuje njezinu vještinu kreativne organizacije zvukova. Njezin je materijal u stanju toka, tako da je uho slušatelja uvučeno u ono što može biti intrigantno dezorijentirajuće iskustvo.“ (Pierre Boulez)
Bojana Plećaš Kalebota
