MBZ
 

Šimun Matišić uoči praizvedbe novog djela Šlomlek Maryam na koncertu Cantus Ansambla

Šimun Matišić će na koncertu Cantus Ansambla praizvesti svoje novo djelo, u intervjuu nam je otkrio sve detalje

 

Cantus Ansambl je u rujnu ove godine otvorio novu sezonu vlastita ciklusa kojom će proslaviti 20. obljetnicu vrlo bogatog i intenzivnog sudjelovanja na hrvatskoj i međunarodnoj kulturnoj sceni. Drugim koncertom sezone najavljenim za 23. studenog u Hrvatskom glazbenom zavodu ansambl će obilježiti 75 godina Hrvatskog društva skladatelja, a na koncertu pod dirigentskom palicom Berislava Šipuša praizvest će se i novo djelo Šlomlek Maryam mladog, talentiranog udaraljkaša, vrlo aktivnog u svijetu jazza, ali i još uvijek studenta kompozicije u klasi prof. Mladena Tarbuka, Šimuna Matišića. Uoči koncerta, Matišić nam je u intervjuu ispričao nešto više o svojoj glazbenoj pozadini, planovima, ali i djelu koje će se predstaviti u HGZ-u za nekoliko dana.

 
 
Svirate već dugi niz godina, kako je započeo vaš glazbeni put i s kime ste sve dosad surađivali? Tko vam je ostao najviše u pamćenju?
 
Moj glazbeni put je sastavljen od nekoliko puteljaka koji su svi svaki jednako zanimljivi i važni. Prvi puteljak je jazz glazba i sviranje udaraljki u jazzu, te komponiranje i aranžiranje jazz glazbe. Surađujem, po mom mišljenju s našim najboljim jazz glazbenicima kao što su Matija Dedić, Kruni Levačić, Saša Nestorović, Davor Križić i drugi… Ali, naravno, u mojim dječačkim danima jako važan mi je bio Boško Petrović koji mi je zaista puno pomogao. Isto tako, važan mi je semestar koji mi je poklonio Gary Burton na Berkleeyu. Tih petnaest nastavnih jedinca, zadaća i zajedničkog muziciranja neću nikad zaboravit. Drugi tzv. puteljak je naravno, studij kompozicije i udaraljki na Glazbenoj akademiji. Svi moji mentori su jako važni u glazbenim područjima kojima se bave, a posebno bih spomenu profesore: D. Kempfa, M. Tarbuka, I. Lešnika te I. Bilić.
 
 
Osim što ste prepoznati na glazbenoj sceni kao jazz glazbenik, ali i akademski obrazovani udaraljkaš, ujedno ste i student kompozicije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Recite nam nešto više o toj skladateljskog strani vaše profesionalne osobnosti. Što vam je skladateljska baza? Sa čime je želite nadograditi? Koji skladateljski jezik ili stil su vam najbliži? Imate li nekog uzora među skladateljima?
 
Što se tiče mojih skladateljskih uzora, koje naravno ne žalim oponašati, ali od kojih nastojim preuzeti neke skladateljske principe i pristup svojevrsnoj glazbenoj dramaturgiji djela, su J. Brahms, O. Messiaen, W. Lutoslawski, S. Gubaidulina… A tzv. skladateljska baza je po mom mišljenju sve ono skupljeno znanje iz svih vrsta ne samo glazbe nego i drugih vrsta umjetnosti.

 

Možete li nam otkriti tajnu kako skladate – pišete li brzo ili sporo? Je li tajna u inspiraciji ili zanatu, ili pak u dobroj ravnoteži i kombinaciji? Pomaže li vam ili odmaže vaše iskustvo izvođača, ali i jazz glazbenika?
 
Nema nikakvih tajni u skladateljskom procesu. Svako novo djelo ima svoj poseban način na koji nastaje, i koji ja nikad ne mogu predvidjeti. Jer, kad bi postojala neka formula, ja bih je patentirao, ali mislim da ne postoji, i da je svaki skladatelji rad put u nepoznato. Ali to je najljepše u tome.
 
To što se bavim izvođenjem klasične i jazz glazbe kao instrumentalista, te vrlo često sviram u raznim orkestralnim i komornim kombinacijama, sigurno pomaže u skladanju. Ponajprije zbog toga što „iz prve ruke“ upoznajem glazbenu literaturu i zato što sam u poziciji vidjeti „iznutra“ kako glazbenici reagiraju na neki materijal, dobro ili loše, a u toj poziciji najčešće nisu skladatelji i dirigenti. Višestruke perspektive su u svakom slučaju korisne.

 

Recite nam nešto više o novom djelu koje će se praizvesti na koncertu Cantus Ansambla 23. studenog u sklopu slavljeničkog ciklusa Ansambla.
 
Šlomléḳ Maryam jest molitva „Zdravo Marijo“ na aramejskom. Odlučio sam se za aramejski jer je to jezik kojim je Marija, Bogorodica, govorila. Htio sam da skladba, iako skladana na tekst univerzalne molitve, bude jezično što bliže Marijinom svijetu i vremenu. Naravno, kako svaki jezik ima svoju zvučnu i ritamsku specifičnost, njegovo uglazbljivanje nužno prati te specifičnosti. Da sam se odlučio za hrvatsku ili latinsku verziju molitve „Zdravo Marijo“ dobio bih sasvim drugačiju kompoziciju. A meni je bilo izazovno i zanimljivo baviti se aramejskim. Početak skladbe je stilizirana upotreba gange, meni bliskog i vrlo zanimljivog načina narodnog pjevanja. Marija, koja je bila jednostavna cura iz naroda, da je kojim slučajem bila rođena na našim prostorima, možda bi baš pjevala gangu. Atmosfera gange dovela me do upotrebe dvaju sopran saksofona. Iako su to isti instrumenti jedan koristi „klasični“, a drugi „jazzerski“ usnik, pa ih to čini vrlo različitima. Upravo ta različitost istih instrumenata u kombinaciji sa sopranom, te njihov međusobni odnos u kontekstu molitve, bili su mi vrlo zanimljivi u procesu nastajanja ove kompozicije.
 
Koji su vam planovi za naredni period? Imate li pred sobom neke nove izazove?
 
Plan mi je jednostavan - diplomirati udaraljke i kompoziciju… A nakon toga ubrzati forhand, i poraditi na servisu… Iskreno, ne znam, ali svakako ću se do kraja života baviti glazbom.
 
 

 

 

 
Cantus Ansambl
kontakt@cantus-ansambl.hr   |   www.hds.hr
T: +385(0)1 4872-370, 4872-369   |   F: +385(0)1 4872-372

HDS, Berislavićeva 9, 10000 Zagreb, Croatia

Koncerti ciklusa Cantus@Lauba održavaju se uz potporu Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba, a međunarodna koncertna djelatnost uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.